Izbornik
Dobrodošli
Matematičke formule
Matematički priručnik
Matematičke pitalice
Matematika i priroda
Zbirka zadataka

Reklama


Dinamički izbor

Prirodni brojevi


Skupovi točaka u ravnini


Razlomci


Decimalni brojevi


Trokut


Cijeli brojevi


Racionalni brojevi


Linearna jednadžba s jednom nepoznanicom


Koordinatni sustav na pravcu


Proporcionalnost i obrnuta proporcionalnost


Mnogokuti


Sličnost


Sustav dviju linearnih jednadžbi s dvjema nepoznanicama


Linearna funkcija


Opća jednadžba pravca


Kružnica i krug


Kvadriranje i korjenovanje


Pitagorin poučak


Realni brojevi


Preslikavanje ravnine



Otvori stranicu 2


Gore

Vjerojatnost


U teoriji vjerojatnosti razmatraju se događaji koji se mogu, ali i ne moraju dogoditi.

Takvi događaji zovu se slučajnim događajima.

Jednostavne događaje u nekom pokusu zovemo ishodima (elementarnim događajima).
Svaki se događaj sastoji od ishoda. Ukoliko ima n ishoda onda ima 2n događaja.

Ako u pokusu ima n ishoda i ako svi imaju jednake izglede da se dogode uz prretpostavku da se događaj A sastoji od m
ishoda. Tada je vjerojatnost događanja događaja A jednaka n/m . To kraće pišemo kao:
p(A) = n/m (p je početno slovo latinske riječi probabilis).

Iz definicije vjerojatnosti kao omjera svih povoljnih mogućnost i svih mogućnosti proizlaze sljedeća svojstva vjerojatnosti p događaja.


1. P(S) = 1  ukupna vjerojatnost jednaka je 1

2. p(A+B) = p(A) + p(B), ako se A, B isključuju

3. Vjerojatnost sl. 1 Formula vjerojatnosti suprotnog događaja

4. P(Ø) = 0. Ta se formula može izravno dobiti i iz definicije vjerojatnosti jer se nemogući događaj sastoji od 0 ishoda.

5. p(A+B)=p(A)+p(B)-p(AB). Ta se formula zove formulom zbroja dvaju događaja. Povezuje vjerojatnosti dvaju događaja, te vjerojatnosti njihova zbroja i umnoška. Ako znamo 3 od tih vjerojatnosti, onda pomoću te formule možemo izračunati i četvrtu.